Pišu zakon da spasu decu

Roditelji i deca koji su branili pravo Krstana iz Kaća na samoodbranu otvorili stare teme. Mnogi daju podršku dečaku, među njima i roditelji Alekse iz Niša
PRIJATELJI i komšije petnaestogodišnjeg Krstana V. iz Kaća, koji se suprotstavio dvojici starijih reketaša, nisu mogli da zažmure pred surovom činjenicom, da je zbog toga što je branio goli život, osumnjičen za pokušaj ubistva. Ogorčeni i revoltirani, digli su glas, tražeći slobodu za dečaka.Peticija iz Kaća odneta u sud u Novom Sadu u petak je brojala 5.000 potpisa, u subotu preko 7.000, a na internet- forumima oglasilo se i staro i mlado.
- Stali smo uz dečaka, a samim tim i uz svu decu u ovoj zemlji - kategorična je Sandra Anušić, inicijator peticije za oslobađanje Krstana. - Dečak je izašao iz pritvora, ali se tu naša borba ne završava. Nastavljamo dalje i nećemo se zaustaviti dok se ne učini nešto da sva naša deca u školu idu bez straha.
Zahtevima sročenim u predlog „Pravo na samoodbranu“, potpisnici peticije, osim što traže da petnaestogodišnji učenik prvog razreda srednje škole bude oslobođen krivice, jer se branio, insistiraju da se dozvoli formiranje roditeljskih patrola, koje bi motrile na prostor u blizini škola i nadležne obaveštavale o incidentnim situacijama.
PRETNJE NASILNIKAMEĐU mnogobrojnim porukama podrške, na mejl adresi inicijatora peticije u Kaću, našlo se i nekoliko sa pretećim sadržajem.
- Zlonamerni su poručivali da Krstan neće izaći iz pritvora i da će stradati svi koji ga podržavaju - ističe Sandra Anušić.
- Poručujemo im da se ne bojimo!

- Takođe, tražimo da se u sve škole u Srbiji, jednom nedeljno uvede čas na kojem bi se govorilo o nasilju i zlostavljanju i da se nazove „Aleksin čas“, u znak sećanja na dečaka iz Niša koji je zbog maltretiranja u školi skočio u smrt - ističe naša sagovornica. - Ne odobravamo noževe i pištolje, ali se deci mora dati pravo da se brane od zlostavljača.
Roditelji tragično nastradalog dečaka Alekse Jankovića (14) iz Niša, za inicijativu iz Novog Sada o uvođenju „Aleksinog časa“ saznali su iz medija.
Majka Dragana i otac Bojan podržavaju ovaj predlog i izražavaju zahvalnost komšijama, prijateljima i drugovima iz škole K. V. koji su se, kako kažu, u svojoj muci setili i njihovog Alekse.
- To će biti jedan od načina da se ukaže na veliki problem zlostavljanja dece u Srbiji, a ova dva slučaja trebalo bi da budu opomena da se tako nešto više nikada ne desi - ističe Bojan Janković.

INICIJATIVE
SLOBODAN Jovanović iz Starih Ledinaca, otac osmogodišnje devojčice, brutalno ubijene pre dve godine, sročio je predlog antipedofilskog zakona, nazvan po devojčici, „Marijin zakon“. Predviđa se da svi silovatelji i pedofili nakon odslužene kazne budu pod nadzorom policije i da budu uvedeni u registar.
Branko Miladinović, otac Tamare Miladinović, jedne od žrtava u novosadskoj diskoteci „Kontrast“, uz podršku ostalih roditelja, napisao je predlog zakona nazvan „Tamarin zakon“. Predložena je odredba za povećanje bezbednosti.





Na potezu ministar Obradović
02/12/2012 19:06 | Niš | Žrtva zlostavljanja vršnjaka i neodgovornosti odraslih: Aleksa Janković

Viši prekršajni sud u Nišu potvrdio kaznu upravi škole zbog vršnjačkog nasilja nad Aleksom Jankovićem

Na potezu ministar Obradović

TRAGOM

AUTOR: Z. MILADINOVIĆ
Niš - Viši prekršajni sud u Nišu potvrdio je presudu Prekršajnog suda, kojom su izrečene maksimalne zakonske kazne niškoj Osnovnoj školi „Sreten Mladenović Mika“ i nekadašnjoj direktorki ove ustanove Suzani Popović Ickovski zato što nisu preduzeli mere za sprečavanje višemesečnog brutalnog vršnjačkog nasilja nad učenikom Aleksom Jankovićem (14), koji je posle toga izvršio samoubistvo, potvrđeno je Danasu.
Presudom Višeg suda, donetom prošle sedmice, odbijena je žalba škole i nekadašnje direktorke i potvrđena prvostepena presuda iz juna ove godine, kojom su škola i direktorka kažnjene sa 500.000, odnosno 50.000 dinara zbog kršenja Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakona o prekršajima. Prema oceni suda, škola i bivša direktorka odgovorne su zbog „svesnih propusta, nereagovanja i neblagovremenog reagovanja na nasilje koje je Aleksa Janković trpeo u školi, nepreduzimanja mera da se to nasilje zaustavi, kao i propuštanja dužnog nadzora, iako su bili svesni da njihovim nečinjenjem može doći do teških posledica“.
- Time je presuda kojom su škola i bivša direktorka kažnjene maksimalnim kaznama bez ijedne olakšavajuće okolnosti postala pravosnažna. Sada očekujemo da ministar prosvete Žarko Obradović konačno održi reč datu pre tačno godinu dana, da će odmah nakon pravosnažne presude preduzeti sve mere protiv osuđenih. Zato javno pitamo: ministre, šta ćete preduzeti - kaže za Danas Aleksin otac Bojan Janković i dodaje da je njegova porodica do sada „šest puta kontaktirala Ministarstvo prosvete, ali nikada nije dobila konkretan odgovor“.
Porodica Janković traži da Ministarstvo prosvete i drugi nadležni organi izreknu odgovarajuće disciplinske i druge sankcije sadašnjoj direktorki škole Jasmini Stanković, kao i drugim nadležnim radnicima u ovoj ustanovi, koji su se više puta oglušili o preporuku Zaštitnika građana da pokrenu disciplinske postupke prema odgovornima u „slučaju Alekse Jankovića“. Jankovići traže i da zaposleni u školi koji su ignorisali ili čak podsticali nasilje nad Aleksom snose disciplinsku i svaku drugu odgovornost.
- Oni ne samo da nisu odgovarali nego su i napredovali. Bivša direktorka Popović Ickovski, koja je posle Aleksine smrti pod pritiskom javnosti bila prinuđena da podnese ostavku i ode iz škole, ponovo se vratila na nastavničko mesto. Avanzovala je, recimo, nastavnica biologije Milena Cvetković, koja je javno govorila da nasilnici „još treba da biju“ Aleksu i psihološkinja Slađana Golubović, koja je pred sudom rekla da bezbednosne kamere nisu zabeležile nasilje nad našim detetom, što je neistina, a i posle njegove smrti sugerisala da je on bio problem, a ne žrtva, mada je bio dobar đak i nikada nikog nije povredio - kaže Bojan Janković.
Aleksa Janković je 10. maja prošle godine skočio sa trećeg sprata zgrade u kojoj je živeo nakon što ga je sedmoro učenika duže od osam meseci fizički i verbalno zlostavljalo, što se završavalo i s nogom u gipsu, potresom mozga ili psihijatrijskom dijagnozom „postraumatski sindrom“. U presudama se posebno navodi šest slučajeva brutalnog fizičkog nasilja nad njim.
Odgovornost Školske uprave
- Tražimo i konkretnu odgovornost načelnika Školske uprave Niša Živomira Jovanovića, koji se pominje u prvostepenoj presudi kao čovek koji je dostavljanjem falsifikovanih dokumenata pokušao da „pomogne“ školi. Zahtevamo i odgovornost Dragana Geja, zamenika načelnika Školske uprave koji je, prema našim saznanjima, pretio prosvetnim inspektorkama koje su utvrdile krivicu škole i bivše direktorke, kao i Jasmine Gejo, prosvetne savetnice u Školskoj upravi - kažu Jankovići. Oni naglašavaju da ni u ovoj Upravi niko nije snosio odgovornost za ozbiljne propuste.


Malo pravde za Aleksu Jankovića

Slučaj niškog đaka koji je izvršio samoubistvo zbog vršnjačkog nasilja opomena za sve škole. Dečaka nisu zaštitili od fizičkog i verbalnog zlostavljanja vršnjaka
SUDSKE kazne zbog nesprečavanja brutalnog vršnjačkog nasilja nad učenikom Aleksom Jankovićem (14) iz Niša, kao i inicijativa iz Novog Sada da se u sve škole uvede “Aleksin čas”, na kojem bi se govorilo o maltretiranju, jedan su od načina da se ukaže na veliki problem zlostavljanja dece u Srbiji.
Nesrećni Aleksa je 10. maja prošle godine izvršio samoubistvo, skokom sa trećeg sprata zgrade u kojoj je živeo, posle više meseci fizičkog i verbalnog zlostavljanja koje je trpeo od sedmoro vršnjaka u niškoj Osnovnoj školi “Sreten Mladenović Mika”.
Iako je više puta imao i fizičke i psihičke posledice - potres mozga, nogu u gipsu, psihijatrijsku dijagnozu “posttraumatski sindrom”, škola ništa nije preduzela da spreči vršnjačko nasilje.
Tako je utvrdio Prekršajni sud u Nišu, koji je izrekao maksimalne zakonske kazne ovoj i nekadašnjoj direktorki Suzani Popović Ickovski, jer nisu preduzeli propisane mere za sprečavanje dugotrajnog i brutalnog vršnjačkog nasilja nad učenikom Aleksom Jankovićem.
SAZNANJAZAMENICA zaštitnika građana navodi da je oktobra 2010. do aprila 2011. Osnovna škola “Sreten Mladenović Mika” imala saznanja ili prijave na više slučajeva fizičkog i psihološkog nasilja nad Aleksom, ali i nad drugim učenicima.
Škola je, bez ijedne olakšavajuće okolnosti, kažnjena sa 500.000 dinara, a direktorka sa 50.000 dinara zato što su, kako je navedeno, prekršili Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i Zakon o prekršajima.
Prema navodima pravosnažne presude, škola i direktorka su “krivi su jer su u periodu od 20. oktobra 2010. do 10. maja 2011, propuštanjem dužnog nadzora, iako su bili svesni da njihovim nečinjenjem može nastupiti zabranjena posledica, ali su olako držali da neće nastupiti”.
Nisu blagovremeno preduzeli i odgovarajuće mere propisane pravilnikom o protokolu postupanja u ustanovi u odgovoru za nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje.
- I za ovo malo pravde smo se krvavo borili, a ni sami ne znamo odakle nam snage i strpljenja - kaže Aleksin otac Bojan Janković. - Sada očekujemo da ministar prosvete Žarko Obradović konačno održi reč datu prošle godine, da će odmah nakon pravosnažne presude da preduzme sve mere protiv osuđenih.
U međuvremenu, pred Višim sudom u Nišu završen je i krivični postupak protiv trojice maloletnika koji su Aleksu fizički i verbalno zlostavljali, pokrenut po prijavi Grupe za suzbijanje maloletničke delinkvencije niške policije.
DIREKTORKASUZANA Popović Ickovski prošlog novembra je podnela ostavku, a prethodno je javno tvrdila da je škola učinila sve što je bilo do nje, kao i da je Aleksa bio “problematičan” i da “nije samo sedeo i trpeo nasilje, već se i on tukao”.
Vođa” nasilnika dobio je pojačan vaspitni nadzor, šest meseci do dve godine, a dvojica dečaka po ukor suda. To su maksimalne zakonske kazne za njihov uzrast.
U međuvremenu, krajem marta ove godine, zamenica Zaštitnika građana Tamara Lukšić Orlandić je, povodom pritužbi roditelja nesrećnog Alekse, ustanovila da su i u radu Kliničkog centra Niš načinjeni propusti koji se ogledaju i u propuštanju zdravstvene ustanove da blagovremeno formira tim za zaštitu dece od zlostavljanja i zanemarivanja.
U njenom izveštaju navodi da su roditelji Alekse uvereni da je odluka da izvrši samoubistvo bila rezultat trpljenja nasilja u školi tokom dužeg vremenskog perioda.
ŠKOLSKI ČAS U ZNAK SEĆANJA
INICIJATORI peticije za odbranu maloletnog K. V. iz Kaća i predlagači zakona “Pravo na samoodbranu”, ovih dana će registrovati organizaciju “Bezbednost dece”, u čije ime će biti predložen nacrt zakona, koji treba da doprinese većoj bezbednosti dece u našoj zemlji.
Sandra Anušić, inicijator peticije, kaže da je cilj ove organizacije oslobađanje od krivice petnaestogodišnjaka iz Kaća i adekvatno kažnjavanje dvojice starijih napadača, nastavak dečakovog bezbednog pohađanja škole, kao i utvrđivanje odgovornosti svih nadležnih u slučaju K. V.
Pored toga organizacija će tražiti izmene i dopunu Krivičnog zakona i svih ostalih akata kojima se regulišu krivična dela učinjena prema deca i pitanje samoodbrane. Takođe će se zalagati za uvođenje časa u svim školama na kojem bi se govorilo o nasilju i zlostavljanju i da se nazove “Aleksin čas” u znak sećanja na dečaka iz Niša. 
(Lj. P.)